Prvi uvodni govor na konferenciji započeo je predsjednik uprave ˝Hercegbosanske Šume˝, ujedno i organizator konferencije, g. Draško Brnić. Rekao je da je naš cilj u što većoj mjeri iskoristiti najbolja europska iskustva u šumarstvu i preradi drva te ih primijeniti u BiH. Posebno je istaknuo kako je sektor šumarstva snažan privredni potencijal za cijelu zajednicu. Napomenuo je da s velikom pozornošću pratimo što se događa na razini EU šumarstva i šaljemo naše stručnjake na EU skupove, pratimo stručnu literaturu te nastojimo to primijeniti u praksi.

Nakon predsjednika Uprave ŠGD Hercegbosanske Šume na pozornici su se izmjenjivali ugledni predavači i gosti:• Toni Jovanov – komercijalni direktor Makedonski šumi• Mirza Dautbašić – dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu• Željko Govedar – dekan Šumarskog fakulteta u Banja Luci• Piotor Borkowski – generalni tajnik EUSTAFOR-a (The European State Forest Association)• Draško Dalić – premijer vlade• Marinko Čavara – predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine• Tonino Picula – zastupnik u Europskom parlamentu• Valentin Inzko – visoki predstavnik u BIH• Anand Punja – FSC (Forest Stewardship Council)• Ahmet Lojo – Šumarski fakultet Sarajevo• Višnja Jurnjak – Holzcluster Steiermark Austrija• Dragan Čović – predsjedatelj predsjedništva BIH• Domagoj Troha – Salix plan d.o.o.• Klemen Strmšnik – ZaVita d.o.o.• Zihnija Hasović – EBRD (The European Bank for Reconstruction and Development)• Ivan Jurilj – REDAH (Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj)• Willibald Ehrenhöfer – Mayr Melnhof Forsttechnik• Sadko Hukić – STIHL• Viktor Radić – Polytechnik• Antonio Karakaš – Infokod• Duško Topić – Šuma plan d.o.o. Banja Luka• Vladimir Kušan – Institut OIKON• Roman Danko – CO2 Cut London• Zdravko Vojvodić – Drvni klaster Hercegovine• Palfinger• Alem Muharemović, Nail Halimić – Sarajevo šume• Ratko Ristić – Šumarski fakultet Beograd• Refik Hodžić – Šumarsko društvo BiH• Ivan Ištok – Hrvatske šume d.o.o• Jasmin Šarić – Jasmin M• Stevo Latinović – Woodland d.o.o.• Patrizio Antonicoli – CEI-Bois (The European Confederation of Woodworking Industries)• Silvia Melegari – EOS (European Organization of the Sawmill Industry)• Janez Krč – Biotehnički fakultet u Ljubljani• Aleksandar Vorkapić – Srbijašume• Dragan Tomić – Hercegbosanske šume• Adem Fetić – Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore• Selver Smajić – Tamex• Mirsad Jašarspahić – Privredna komora, Udruženje drvne industrije BiH• Ivan Mahnić – portal e-šumarstvo• Željko Lovrak – CROBIOM (Udruga proizvođača peleta, briketa i drvne biomase)• Simeon Apostolov – Paulownia

U nastavku prenosimo dijelove njihovih izjava.

Prof.dr.Mirza Dautbašić, dekan Šumarskog Fakulteta u Sarajevu: Federacija BiH je jedini administrativni subjekt na planeti koji je 60 % prekriven šumom i šumskim zemljištem, a nema zakona o šumama.

Prof.dr.Zoran Govedar, dekan Šumarskog Fakulteta u Banja Luci: Raspoloživi potencijali i mehanizmi jačanja šumarstva i prerade drveta u budućnosti usko su vezani za konkurentnost na tržištu, racionalno korištenje energije, razvoj ruralnih područja i smanjenje siromaštva.

Prof.dr.Ratko Ristić, dekan Šumarskog Fakulteta u Beogradu: Najvažnije za očuvanje i razvoj šumarstva u regiji je da se povežu ljudi, rade zajedno, razmjene iskustva itd.

Piotr Borkowski, generalni tajnik EUSTAFOR-a, kazao je kako šume imaju nemjerljivu ulogu u sprječavanju klimatskih promjena, te da je EUSTAFOR zainteresiran za uključivanje novih članova iz jugoistočne Europe.

Draško Dalić, premijer vlade Hercegbosanske županije: Mi svoj proizvod, svoju šumu moramo obogatiti i onda ponuditi na tržištu.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH: Donošenjem Zakona o šumama u Federaciji BiH trebamo omogućiti zaštitu i intenzivnu plansku obnovu šuma, vitalnost šuma, kao prirodnog resursa od neprocjenjive važnosti, te izbalansirati s potrebom za preradom drva. Moramo voditi računa i o postojećim kapacitetima za preradu drva i uposlenim u ovoj važnoj grani gospodarstva. Traženje optimuma u uzgoju i zaštiti šuma s jedne strane i iskorištavanju šuma s druge strane je naša zadaća prema sadašnjem vremenu i budućim generacijama.

Tonino Picula, zastupnik Europskog Parlamenta se obratio preko video veze, te kazao kako je činjenica da EU nema zajedničku politiku o šumama, međutim, financira se cijeli niz programa u kojima države mogu poboljšati svoje stanje u šumama.Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, rekao je da je neosporno da u BiH postoje dobri potencijali u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i energetici.

Dr.Dragan Čović, Predsjedatelj Predsjedništva BiH: Zbog velikih šumskih površina i zemljišta, briga za šume, čije blagodati svi koriste, zaslužuje osobitu pozornost i ne smije se dopustiti njihovo nerazumno smanjenje prenamjenom u prostoru.

Nakon uvodnih govora konferencija je započela sa radnim dijelom u kojem je bilo govora o Europskom zakonodavstvu, nedostatku regulatornog okvira u šumarstvu i preradi drva u BiH, programu ruralnog razvoja i mogućnosti za financiranje šumarstva izEU fondova, konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, trenutno otvorenim programima financiranja za BiH, trendovima i izazovima u gospodarenju državnim šumama u EU itd.

Nakon panel rasprava i glavnih predavanja EUSTAFOR-a i EUROMONTANA-e sudionici konferencije su se preselili u dvorane za rad u radionicama.

U radionici A teme su bile Inovacija i primjena modernih tehnologija,te inovativnih procesa u šumarstvu i preradi drva i o uporabi biomase i energije iz drva, dok je u radionici B bilo govora o Razvoju novih nedrvnih proizvoda u šumi i dodatnoj vrijednosti na šumi baziranih industrija i bioraznolikosti te općekorisnim funkcijama šume.

Drugog dana konferencije, 26. veljače je održana jedna panel rasprava i tri tematska bloka. Na panel raspravi se govorilo o sirovinskoj problematici i kretanju cijena trupaca u zemljama Jugoistočne Europe. U raspravi su sudjelovali: Dragan Tomić, izvršni direktor Hercegbosanske Šume, Toni Jovanov, komercijalni direktor Makedonski šumi, Aleksandar Vorkapić iz Srbija šume i Adem Fetić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.Prvi tematski blok je bio na temu Trendovi u preradi drva i proizvodnji namještaja, drugi na temu Različiti modeli upravljanja šumama, te treći pod nazivom Najbolja EU i regionalna praksa u konjugtivnim podsektorima. Na glavnoj sektorskoj konferenciji održanoj u Kupresu 25. i 26. Veljače doneseni su sljedeći zaključci o šumarstvu u BiH:

Paralelno s promjenama političkih, ekonomskih i socioloških realita u BiH u proteklom razdoblju institucionalni okvir gospodarenja šumskim resursima pretrpio je značajne promjene.U BiH postoji očigledna potreba pronalaska kompromisa oko uređenja određenih pitanja među entitetima, kao i definiranje minimalnih zajedničkih principa gospodarenja šumskim resursima.

Sektor šumarstva i prerade drva jedan je od glasnika nove europske orijentacije BiH i drugih zemalja JIE.

Šume su oduvijek bile uporište za daljnji razvoj i primjenu novih i naprednih gospodarskih politika.Šume u najširoj društveno-političkoj zajednici BIH osiguravaju nemjerljive ekološke, ekonomske i socijalne koristi. Nažalost, važnost šumarstva još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznata od strane svih aktera šumarske politike i BiH javnosti.

Stanje privatnih šuma u BiH u pogledu drvne zalihe, prirasta i otvorenosti je lošije u odnosu na državne šume. Najizraženiji problem privatnog šumoposjeda u BiH predstavlja usitnjenost posjeda. Vlasnici privatnih šuma nisu organizirani u interesna udruženja, a činjenica je da dosadašnja šumarska legislativa nije tretirala privatni šumoposjed na isti način kao i državni, čime je izostala primjerena institucionalna i financijska podrška razvoju privatnog šumoposjeda u BIH.